Antidepresivi – lekovi za popravljanje raspoloženja ali i za bol
Antidepresivi su lekovi koji se koriste za poboljšanje poremećaja raspoloženja i afektivnih poremećaja, kao i kod lečenja raznih poremećaja ličnosti. U te poremećaje spadaju distimija, depresija i anksiozni poremećaji.
Antidepresivi popravljaju raspoloženje i pomažu u terapiji od navedenih poremećaja tako što podstiču povećanje nivoa serotonina i noradrenalina u mozgu. Ali se koriste i kod pacijenata sa hroničnim bolovima.
U lečenju hroničnih bolova se, pored lečenja samog bola, primenjuju i antidepresivi, lekovi za popravljanje raspoloženja. Hronični bol je uvek praćen sniženjem raspoloženja, a sniženo rasploženje pojačava bol!
U cilju prekidanja ovog “začaranog kruga“, specijalisti za bol uvek deluju i na psihu. Antidedpresivi se redovno uzimaju u dužem vremenskom periodu. Počinje se sa malom dozom, koja se postepeno povećava do pune terapijske.
Kada se uzimaju lekovi iz ove grupe, prvi efekti u smislu smanjenja doživljaja bola se mogu očekivati za oko mesec dana od početka uzimanja, a puni terapijski efekat se ispoljava za otprilike tri meseca.
Terapija traje najmanje šest meseci, a po potrebi i duže. Kad se proceni da je stanje stabilizovano, pristupa se postepenom ukidanju leka. Antidepresivi koji se najčešće koriste za kontrolu hroničnih bolova su triciklični antidepresivi tca (amitriptilin).
Ovi lekovi mogu, posebno kod starijih osoba, izazvati ošamućenost i pospanost!
Koji sve antidepresivi postoje?
Pored tricikličnih antidepresiva, postoje još i:
- Inhibitori preuzimanja monoamina
- Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina (SSRI) (paroksetin, fluoksetin, fluvoksamin, sertralin)
- Inhibitori monoaminooksidaze (bupropion, fenalzin, moklobemid…)
- Dualni serotoninski antidepresivi (trazodon i nefazodon)
- Dualni inhibitori preuzimanja serotonina i noradrenalina (venlafaksin)
- Selektivni inhibitori preuzimanja noradrenalina (reboksetin)
- Pojačivači preuzimanja serotonina (tianeptin)
- Inhibitor preuzimanja noradrenalina i dopamina (bupropion)
- Noradrenergički i specifični serotonergički antidepresiv (mirtazapin)
- Reverzibilni inhibitori monoaminooksidaze (moklobemid)
Za lečenje depresija (kliničke depresije), poremećaja ličnosti, kao i anksioznog poremećaja najčešće se koriste SSRI antidepresivi.
Par reči o serotoninu
Serotonin je izuzetno važan neurotransmiter i poznat je kao hormon sreće, jer jedna od njegovih uloga je uprava ta: izazivanje osećaja sreće. Nalazi svuda u ljudskom telu, a najviše ga ima u centralnom nervnom sistemu, gastrointestinalnom sistemu i u trombocitima.
Serotonin ima važnu funkciju u regulisanju spavanja (u REM fazi sna). Takođe utiče i na osećaj gladi i sitosti i ima funkciju u procesu koagulacije. Pored toga, serotonin učestvuje i u smanjenju bola u ljudskom telu.
A selektivni inhibitori preuzimanja serotonina funkcionišu na taj način da selektivno povećavaju koncentraciju ovog neurotransmitera u moždanoj funkciji.
Antidepresivi imaju i neželjene efekte
Neželjeni efekti antidepresiva se razlikuju u zavisnosti od vrste lekova, terapije, kao i jačine određenog leka. Antidepresivi sa sobom nose neželjene efekte jer utiču direktno na procese u mozgu. Ovi efekti se razlikuju u zavisnosti od vrste leka, a neki simptomi se univerzalni.
U prvim nedeljama terapije antidepresivima najčešće se javlja osećaj mučnine, glavobolja, kao i nesvestica i vrtoglavica. Kod nekih pacijenata se javlja i pojačan osećaj napetosti (pa se zato uz antidepresive obično prepisuju i anksiolitici – popularni „lekovi za smirenje“).
Jedan od čestih neželjenih efekata antidepresiva je i nesanica, pa je kod nekih pacijenata potrebno prepisati i terapiju lekovima za smirenje ili spavanje.
Ukoliko pacijent ima osetljiv digestivni trakt moguća je pojava i dijareje, ali i gorušice. Suva usta su takođe češća pojava.
U zavisnosti od istorije bolesti, vrste depresije, kao i od starosti pacijenta, neki od mogućih neželjenih efekata su i seksualna disfunkcija, odsustvo seksualnog poriva, kao i povišen krvni pritisak.
Ono što je bitno pomenuti je da u većini slučajeva neželjeni efekti nestanu posle nekoliko nedelja ili se znatno smanje, kada se organizam pacijenta navikne na terapiju.
Obavezan nadzor lekara
Antidepresivi se nikako ne smeju uzimati bez nadzora lekara, niti se prepisana terapija sme menjati ili prekidati bez prethodnog odobrenja od strane lekara. I same bolesti za koje se najčešće koriste – depresija i bol – obavezuje osobe iz okružena obolelog da posebnu pažnju obraćaju o redovnosti uzimanja lekova i, naravno, propisanim dozama.
Pacijentima koji antidepresive koriste u sklopu terapije poboljšanja poremećaja raspoloženja i afektivnih poremećaja se preporučuje redovna lagana fizička aktivnost,boravak u prirodi i kvalitetan san. Pored toga preporučljivo je i obratiti pažnju na ishranu i po potrebi korigovati je.


Poštovani!
Stara sam 65 godina i živim sama. Lečim se več 3 godine kod neuropsihijatra (depresija, anksioznost, agarofobija, poststresni sindrom, meteoropatija, stomačni problemi, ali ne iritabilni kolon) i uzimam terapiju po preporuci doktora. Do pre mesec i po dana uzimala sam samo Ksalol (postepeno do doze od 4 mg dnevno ukupno, podeljeno u 4 doze), a od pre mesec i po dana uveden je i Flunisan, postepeno, do doze od 20 mg. Zasad nema znatnog poboljšanja stanja, znam da treba vremena.
Ono što me interesuje je sledeće. S obzirom da se godinama bavim jogom, sada samostalno (asane, pranajama – vežbe disanja, mantre, joga nidra i meditacija), koja uključuje razne vežbe čiščenja – imam po 5 do 7 normalnih stolica dnevno i stalnu nadutost i gasove. Da li je moguće da, uz odbacivanje toksina, ove sve tehnike „odbacuju“ i neutrališu i dejstvo lekova? Moja Dr smatra da je to možda moguće, da imam ubrzan metabolizam, s obzirom da radim i digestivne joga vežbe.
Hvala unapred na dragocenom mišljenju i savetu!
Hvala na dragocenom savetu.
Poštovana,
Da, lekarka je u pravu – vežbe joge i pranajama mogu poboljšati cirkulaciju, smanjiti stres i ubrzati varenje, ali postoji mogućnost da ubrzani metabolizam utiče na apsorpciju lekova, smanjujući njihovu efikasnost. Ako imate više stolica dnevno, to može značiti da lekovi ne ostaju dovoljno dugo u telu da bi imali puni efekat.
Preporučujem da se konsultujete sa svojim lekarom o mogućim prilagođavanjima doze lekova, jer ubrzan metabolizam može smanjiti njihovu efikasnost. Takođe, ako i dalje imate probavne smetnje, dobro bi bilo da se posavetujete sa gastroenterologom.
Srdačno,
Vaš web lekar dr A. Ilić
Napomena: Odgovor je informativnog karaktera. Za tačnu dijagnozu i terapiju, obavezno se konsultujte sa svojim lekarom.
Poštovani pila sam godina 1/4 rivotrila u jutro i po podne po potrebi još 1/4 zbog iznenadnih nesvestica, pogotovo na suncu, prilikom dugog sedenja u mestu, u zagušljivim prostorijama. U jednom trenutku sam primetila da kad popijem javljaju mi se opsesivne misli, pokušala sam da ga smanjim i ukinem misli su bile još učestalije. Našla sam se u paradoksalnoj situaciji i to mi je povećalo strah. Javila sam se psihijatru i ona mi povećava rivotril na dve polovine i uvodi seroksat. Meni je u principu bolje ali ja i dalje rivotril uzimam sa strepnjom i iščekujem kakve će se misli pojaviti. Dešava mi se nekad kad popijem terapiju da odem negde i sve bude ok a nekada mi iskaču misli posle terapije. Da li je po vašem iskustvu moguće da strah od leka sugestivno deluje? I da li imate neki savet što se tiče terapije?
Poštovana,
Hvala što ste podelili svoje iskustvo – mnogi se nađu u sličnoj situaciji kada se javi strah od samog leka. Pogotovo za Rivotril – poznato je da se na njega ili hvale ili žale.
Da, sasvim je moguće da anksioznost i iščekivanje neželjenih efekata nakon uzimanja Rivotrila sami po sebi pojačavaju neprijatne simptome, uključujući i opsesivne misli. To se zove nocebo efekat – kada očekivanje lošeg izaziva stvaran doživljaj simptoma, čak i ako ih lek ne uzrokuje direktno.
Dobra vest je da Seroxat (paroksetin), koji Vam je uveden, upravo ima ulogu da smanji učestalost i snagu opsesivnih misli i strahova. Međutim, potrebno je vreme – često 3 do 6 nedelja da se njegovo delovanje potpuno stabilizuje.
Moj savet:
– Ne prekidajte terapiju naglo, jer može pogoršati simptome.
– Razgovarajte sa psihijatrom o strahu vezanom za Rivotril – možda će predložiti postepenu zamenu ili drugačiji režim uzimanja.
– Korisne su i tehnike disanja, vođena relaksacija i podrška terapeuta u procesu smanjenja strepnje.
Vi već radite pravu stvar – tražite pomoć i posmatrate svoje stanje s pažnjom. To je veliki korak. Gledajte na sve ovo kao fazu života koja će proći uz maloviše Vašeg napora.
Srdačno,
Vaš web lekar dr A. Ilić
Napomena: Odgovor je informativnog karaktera. Za preciznu dijagnozu i terapiju, konsultujte se sa svojim lekarom.
Veliko hvala na brzom odgovoru i dragocenom mišljenju!
Postovanje. Zbog zarenja glave pila sam Eliceu 4mes i to se redukovalo. Mnogo stresova sam prezivela ranije. I tako ostadoh trudna verujem zahvaljujuci Elicei. Pocetak trudnoce i moj psihijatar je Eliceu zamenio Flunisanom 20mg. Tvrdi da je bezbedan u trudnoci. Meni mnogo znaci jer dam opistena,drugacije reagujem na stres. Da li je dozvoljen Flunisan u trudnoci? Ioak brinem
Poštovana,
Hvala Vam što ste podelili svoju priču i čestitam na trudnoći – to je zaista lepa vest!
Što se tiče Flunisana (fluoksetin) – on spada u lekove koji se ponekad koriste u trudnoći, posebno kada su koristi za majku veće od potencijalnih rizika za bebu. Mnoge studije su pokazale da fluoksetin nije visoko rizičan, ali kao i svi antidepresivi, nosi određene mere opreza, naročito u poslednjem trimestru.
U praksi, lekari poput Vašeg psihijatra procenjuju sve okolnosti – stanje majke, jačinu simptoma, prethodna iskustva – i kada odluče da je lek potreban, to rade s razlogom.
Važno je da ne prekidate terapiju na svoju ruku, jer nagli prestanak ili pogoršanje stanja može biti štetnije i za Vas i za bebu. Umesto toga, nastavite da redovno komunicirate sa svojim psihijatrom i ginekologom – oni će pratiti Vaše stanje i zajedno odlučiti da li je potrebna promena doze ili leka u kasnijim mesecima.
Vaša dobrobit u trudnoći je jednako važna kao i zdravlje bebe – stabilno i mirno stanje majke doprinosi zdravom razvoju deteta.
Srdačno,
Vaš web lekar dr A. Ilić
Napomena: Odgovor je informativnog karaktera. Za preciznu dijagnozu i terapiju, konsultujte se sa svojim lekarom.