Šta je Bol?

Hronični bol


Bol je neprijatni telesni i emocionalni osećaj koji nastaje usled postojećeg ili pretećeg oštećenja tkiva. Najčešći je simptom, tj. znak oboljenja u medicini i glavni razlog zbog kojeg se pacijenti  javljaju lekaru.

Bol je rezultat složenih elektrohemijskih reakcija koje se pokreću u organizmu kao posledica oštećenja tkiva. Proces se odvija kroz četiri faze:

1. Pretvaranje (transdukcija):
Prijemnici za bol (nociceptori), koji su raspoređeni po celom telu, registruju oštećenje tkiva i štetne stimuluse pretvaraju u električne impulse.

2. Provođenje (transmisija):
Električni, bolni impulsi se provode od prijemnika za bol (nociceptora) do kore velikog mozga, gde se formira osećaj bola.

3. Obrada (modulacija):
Bolni impuls ide razgranatom mrežom nervnih puteva, pri čemu je izložen uticaju drugih impulsa iz različitih delova nervnog sistema (impulsi za rad srca, disanja, funkciju žlezda, emocije itd). Pod ovim uticajima, na putu od prijemnika za bol do mozga, bolni impuls se značajno menja. Ovaj proces se naziva obrada (modulacija) bola. Od svih ljudskih osećaja (dodir, osećaj za temperaturu, sva čula), bol je osećaj sa najvećom razlikom između ulaza, tj. nastanak impulsa u nociceptorima, i izlaza, tj. konačnog osećaja u moždanoj kori.

4. Osećaj bola (percepcija):
Osećaj bola je rezultat komplikovanog procesa nastanka, provođenja i obrade bolnog impulsa na putu od prijemnika za bol (nociceptora) do moždane kore. Bol nije jednostavna posledica aktivacije prijemnika za bol, već složen subjektivni osećaj, na koga umnogome utiču psihološki, socijalni, emocionalni i mnogi spoljni faktori.

Ljudi različito reaguju na bol

Zavisno od životne dobi, pola, okruženja, vaspitanja i drugih faktora, ljudi različito reaguju na bol. U nekim tradicionalnim sredinama, postoji mišljenje da muškarci moraju dostojanstveno podnositi bol, pa se dečaci od najranijeg doba vaspitavaju na ovaj način. Primera radi, fakir snagom volje i vežbanjem „obrađuje“ svoj bol do te mere da može ležati na ekserima ili hodati po užarenom kamenju. Vojnik na bojnom polju, zbog stresa i borbe za život, satima posle ranjavanja ne oseća bol.

Fakir

Snagom volje i vežbanjem, moguće je „obraditi“ sopstveni bol do te mere da se mogu istrpeti neverovatne stvari

Postoje osobe sa urođenom neosetljivošću na bol (retki genetski poremećaj). Na prvi pogled, ovo je „Božji dar“. Međutim, ove osobe ne bivaju blagovremeno upozorene na oštećenje tkiva i potrebu preduzimanja odbrambenih reakcija, te češće obolevaju od raznih bolesti i imaju kraći životni vek.

Podela bola

Bol može biti nociceptivni i neuropatski. Nociceptivni je posledica aktivacije prijemnika za bol (nociceptora) i nastaje usled oštećenja kože i mekih tkiva (somatski) ili unutrašnjih organa (visceralni). Neuropatski bol je posledica direktnog oštećenja nervnog sistema i može biti periferni (oštećenje perifernih nerava) i centralni (oštećenje mozga i kičmene moždine).

Bol se, u odnosu na način nastanka i trajanje, deli na akutni (najčešće nociceptivni) i hronični (najčešće neuropatski).


Komentari

Morate biti prijavljeni da biste postavljali komentare.

  • Reklama

  • Web dijagnoza: Koju glavobolju imam?

  • Najčitanije / Najkorisnije

  • Reklama

  • Popularne ključne reči